Sabor je nastavio zasjedanje raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu, kojima bi se uredio noćni, odnosno smjenski rad vatrogasaca i uskladio s novim Zakonom o radu. Vlada je u saborsku proceduru uputila zakonske izmjene koje bi vatrogascima i dalje omogućile rad u smjenama od 12 sati budući da novi Zakon o radu propisuje da radnici koji su izloženi fizičkoj opasnosti ili teškom fizičkom i mentalnom naporu, ne smiju raditi dulje od osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem su radili noćnu smjenu. Na temelju ocjene da bi se time bitno smanjila operativna spremnost vatrogasnih postrojba, predloženim zakonskim izmjenama omogućilo bi se da vatrogasci rade 12 sati pa se 24 sata odmaraju, zatim rade novih 12 sati i zatim odmaraju 48 sati. Time bi se povećala operativna sposobnost vatrogasnih postrojba, osiguralo vrijeme za obuku i nastavu te smanjili materijalni troškovi. Najavljena je i rasprava o izmjenama Zakona o šumama, kojima bi se, u skladu s Programom gospodarskog oporavka, smanjile naknade za općekorisne funkcije šuma te tako rasteretili gospodarski subjekti od plaćanja ovoga neoporezivog davanja. Ovim zakonskim izmjenama Vlada predlaže da se navedene naknade, koje sada iznose 0,07 posto od ukupnog prihoda pravnih osoba koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost, smanje za 25 posto. Time bi se pridonijelo rasterećenju gospodarstva u vremenu krize i otvaranju novih radnih mjesta. Zastupnici će zatim glasovati o dosad raspravljenim točkama.

Predstavnici koordinacije seljačkih udruga s područja pet slavonskih županija sastat će se s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem u Grabarju, kod Kutjeva. Ne ispune li se njihovi zahtjevi, u ponedjeljak će održati masovne prosvjede. U Retkovcima pokraj Vinkovaca jučer je prosvjedovalo stotinjak seljaka s 50 traktora i kombajna. Tvrde da su izigrani te da Vlada nije poštovala dogovor potpisan s Čobankovićem nakon velikih prosvjeda prije tri mjeseca.  Upozorili su na neisplaćenih 205 milijuna kuna poticaja iz proljetne sjetve 2008./2009. i na, kako kažu, bahatost otkupljivača pšenice.

Hrvatski sabor četvrti je put izmijenio Ustav RH, čime je omogućen završetak pristupnih pregovora i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za izmjene Ustava glasovalo je 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan. Protiv su bili zastupnici Boro Grubišić, Dragutin Lesar, Daniel Srb te Ivica Pančić.  Radi članstva u EU-u ublaženi su uvjeti za donošenje referendumske odluke o pristupu Hrvatske EU-u, za što će, umjesto sadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu. Jednaka većina traži se i za donošenje drugih referendumskih odluka, donosi Hina. Ustavom je omogućena primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se, i prije ulaska u EU, omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država na temelju međunarodnih ugovora. Ojačana je neovisnost pravosuđa i osiguran neovisan izbor pravosudnih dužnosnika, kao i puna neovisnost Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju. Državljani članica EU-a od ulaska Republike Hrvatske u EU imat će biračko pravo na lokalnim izborima, a sudovima se daje ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a. U Ustav je dodana i posebna glava, kojom je utvrđena pravna osnova članstva Hrvatske u EU-u i sudjelovanje u europskim institucijama. Uz europske promjene, u Preambulu Ustava uvrštene su sve 22 nacionalne manjine, kao i formulacija o pobjedi hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom ratu. U Ustavu je navedeno i da se država posebno skrbi za branitelje, hrvatske ratne vojne invalide, udovice i djecu poginulih hrvatskih branitelja. Onemogućena je zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima će ubuduće glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište, no birat će fiksno tri zastupnika u Saboru, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore. Ustavni suci će se, umjesto natpolovičnom, birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudac kojemu je istekao mandat, ako Sabor ne imenuje novog, ostat će na toj dužnosti do šest mjeseci nakon isteka mandata. Izbrisana je odredba prema kojoj se Ured Predsjednika Republike uređuje posebnim zakonom, a ustrojstvo i djelokrug svog ureda utvrdit će sam predsjednik svojom odlukom. O prijelazu hrvatskih vojnika izvan hrvatskih granica Sabor će, umjesto dvotrećinskom, ubuduće odlučivati natpolovičnom većinom svih zastupnika, ali uz suglasnost predsjednika države. Ako predsjednik Republike uskrati suglasnost, odluku će donositi dvije trećine zastupnika. Kvalificiranom većinom saborskih zastupnika ubuduće će se donositi i državni proračun. Ukinuto je ustavno ograničenje obveznog obrazovanja na osnovnu školu. Pravo na pristup informacijama postat će ustavna kategorija, a promjenama je ojačana i uloga pučkog pravobranitelja, kojemu se daje imunitet od kaznenog progona kakav imaju zastupnici.

Hrvatski laburisti - Stranka rada izvijestili su da su se, u okviru svoje akcije "Društvena solidarnost", uključili u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena Zakona o radu. Izrazivši uvjerenje da će u zakonskom roku od 15 dana biti prikupljen dostatan broj potpisa, predsjednik stranke Dragutin Lesar je na konferenciji za novinare rekao kako su na početku akcije sindikatima obećali prikupiti 45 tisuća potpisa, no, kako tvrdi, uspjeli su prikupiti gotovo 65 tisuća na štandovima po cijeloj Hrvatskoj. Hrvatski laburisti - Stranka rada zahvalili su građanima na odzivu na referendum te pozvali one koji to još nisu učinili da što prije potpišu peticiju. Povjerenik stranke za grad Zagreb Zvonimir Međeral je rekao kako su u protekla tri mjeseca u zagrebačkim gradskim četvrtima osnovani stranački ogranci te najavio da će uskoro biti održana osnivačka skupština zagrebačke podružnice.